Ispiši Pošalji prijatelju Kontaktirajte nas

Psihičke posljedice dugotrajne neumjerene konzumacije alkohola

Ovisnost o alkoholu je poremećaj sa teškim psihičkim posljedicama jer mozak se mijenja na patološki način, te donosi niz subjektivnih i objektivnih problema. Osim što negativno utječe na zdravlje, što dovodi do promjena na tjelesnom planu koje su vidljive i do promjena na socijalnom planu koje možemo uočiti kroz funkcioniranje osobe, ovisnost o alkoholu dovodi i do niza negativnih efekata u psihičkoj sferi. Psihičke posljedice su različite od osobe do osobe, zavisi koliki je “staž” pijenja, koliko često i puno pije.... Počeci psihičkih promjena osjećaju se kao pojačana nervoza, svadljivost, iritabilnost, nemir. Kod ljudi koji piju duže, češće, više, javljaju se značajne psihičke promjene, od perceptivnih (halucinacije), promjena osobnosti, težih funkcionalnih smetnji (smetnje spavanja...)...

    Kao kognitivne smetnje koje se javljaju uslijed dugog i čestog pijenja mogu se istaknuti slabljenje pamćenja, otežana koncentracija, perceptivni poremećaji (alkohol negativno djeluje na osjetila vida, sluha, kinestetička osjetila, slušne halucinacije) i problemi u misaonim procesima: osoba teško logički zaključuje; ne može se usredotočiti na određeni sadržaj; mišljenje postaje siromašno, i općenito teže oblikuje misli. Sve navedeno povlači probleme u radnom funkcioniranju i ispunjavanju radnih zadataka gdje početno dolazi do zabušavanja a s vremenom do zakazivanja.

     U emocionalnom pogledu vrlo čest i izražen problem kod osoba koje prekomjerno piju jest poremećaj raspoloženja: iznenadne promjene raspoloženja, razdražljivost, ravnodušnost u situacijama kad je potreban angažman, nastupi ljutnje.Vezano uz to česti su umor, zamor, posustajanje; snižen osjećaj samoefikasnosti. Kao posljedica je opća neučinkovitost, sa nizom problema u odnosima s drugima i negativnim utjecajem na radnu aktivnost (postupno opadanje radne produktivnosti) i na društveni život.Paralelno se povećava vjerojatnost razvoja depresije s istaknutim gubitkom interesa za uobičajene aktivnosti. Česta je pojavnost bolesne ljubomore (što običo dovodi do maltretiranja partnera, time i cijele obitelji).

    Jedan od velikih problema koji se javljaju je anksioznost koja se prožima u svim sferama života; stanja anksioznosti doživljavaju se kao vrlo neugodna, s dominantnim osjećajima neodređenog straha, općeg jakog nemira, osoba je “puna” negativnih misli, pojačano zabrinuta. Doživljava nesigurnost, osjećaj gubitka kontrole, negativno predviđanje. U kombinaciji sa pijenjem, ti simptomi se intenziviraju te dolazi i do smetnji na planu spavanja, apetita.

    Pretjerana konzumacija alkohola mijenja ličnost, postaju tipični slijedeći obrasci: opstruktivnost, oponencija, tvrdoglavost, egoistični stavovi, propadanje moralnih vrijednosti. Zajedničko osobama koje su sklone pijenju je negiranje problema:  alkoholičar će nijekati da ima problem paralelno nastavljajući piti. Negiranje je izuzetno zabrinjavajući element jer je vezan uz problem motivacije izlječenja.

     Manifestno promjene zapažamo u nizu aberantnih oblika ponašanja

  • izbjegavanje svih oblika odgovornosti: moralne, obiteljske, radne odgovornosti,
  • agresivno postupanje kao posljedica slabe kontrole ljutnje. Nekontrolirano ispoljavanje emocija nastaje zbog biokemijskih promjena u mozgu prouzrokovanih alkoholnim tvarima pa osoba reagira na način kako inače u trijeznom stanju ne bi. 
  • opsesivno ponašanje: ovisniku o alkoholu pijenje postaje opsesija, dakle jedna od glavnih ili pak čak glavna preokupacija, što znači stalno traženje pića, situacija gdje će piti, i sl. Takva preokupiranost dovodi do negativnih životnih odluka, što dalje ima za posljedicu gubitak interesa za pozitivne aktivnosti, za uspostavu pozitivnih veza s ljudima...

Teški psihički poremećaji:

  • Korsakovljeva psihoza - javlja se u kasnijem stadiju alkoholizma. Poremećaj je karakteriziran bezumnosti, mahnitosti, poremećajem pamćenja i osjećaja, dezorjetiranošću. Liječi se u bolnici.
  • Alkoholna demencija je teže organsko oštećenje, u najgorem slučaju mozga.  Znači postupni gubitak intelektualnih sposobnosti, pa do potpunog raspada ličnosti.
  • Depresivno stanje može biti uzrok pojačanog pijenja, a alkoholizam može biti uzrok depresiji. U onih koji su primarno bili depresivni ili postali tijekom alkoholizma vrlo često je pojava suicidalnih misli i samog suicida.

Probleme koji nastaju pijenjem osoba ne umije samostalno rješavati niti nositi se s njima; tako ti problemi postaju povod daljnjem pijenju, čime se produbljuju.

tekst pripremila: Berta Bacinger Klobučarić, psiholog

USLUGE
Cijepljenje
Sanitarne iskaznice
Tečaj higijenskog minimuma
Ispitivanje vode
Ispitivanje namirnica
Ispitivanje predmeta opće uporabe

Besplatni info telefoni za nacionalne programe

Rak grlića maternice i rak dojke

Rak debelog crijeva

0800-200-080

Djelatnosti
Školska medicina 040 312 157
Mikrobiološki laboratorij 040 310 336
Epidemiologija 040 310 337
Javno zdravstvo 040 386 839
Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja,
prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti
040 314 400
Računovodstvo 040 386 825
Ravnateljstvo 040 311 790
KONTAKT

Ivana Gorana Kovačića 1E,
40 000 Čakovec

Tel/Fax: 040/310-338
E-mail: info->zzjz-ck|hr

Kontaktirajte nas online