Ispiši Pošalji prijatelju Kontaktirajte nas

Obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) i u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) od 1992. godine u više od stotinu zemalja širom svijeta. Na svjetskoj razini naglašava se važnost promicanja mentalnog zdravlja i usmjerava se pozornost na probleme mentalnog zdravlja. Stručnjaci žele upozoriti javnost na važnost mentalnog zdravlja i potrebu da se oboljeli od mentalnih poremećaja prihvate kao ravnopravni članovi društva.

U našoj županiji ovaj dan obilježen  je  stručnim predavanjem za liječnike 10.listopada 2011. godine u 19 sati u prostorima Tehnološko inovacijskog centra Međimurje (TIC) u organizaciji Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije i Hrvatskog liječničkog zbora Čakovec, Bana Josipa Jelačića 22.

Predavači su bili Marina Payerl-Pal, dr.med., spec. mikrobiologije s parasitologijom, ravnateljica ZZJZ Međimurske županije s temom: ZZJZ Međimurske županije u zaštiti mentalnog zdravlja našeg stanovništva”, Marija Ivanović, dr.med., spec. školske medicine iz ZZJZ-a Međimurske županije s temom «Prikaz rada Djelatnosti za zaštitu mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti“, Živko Mišević, dr. med., spec. psihijatrije iz ŽB Čakovec s temom «Suvremeni pristup liječenju ovisnosti“ te Berta Bacinger-Klobučarić, prof. psih. iz ZZJZ Međimurske županije s temom «Psihološki faktori jačanja mentalnog zdravlja“.
 

Mentalno je zdravlje sastavni dio općeg zdravlja i puno je više od odsutnosti mentalne (psihičke ) bolesti.

Na naše mentalno zdravlje svakodnevno utječu mnoge stvari. Neke od njih se ne mogu kontrolirati, kao životni događaji ili ponašanje drugih ljudi, a na neke se može utjecati (naši stavovi, načini na koje doživljavamo druge ljude, stvari, životne događaje  i slično). Biti mentalno zdrav znači znati kako se nositi sa svakodnevnim mislima i osjećajima. To uključuje rad na našim mislima i osjećajima (razumijemo što su, kako na njih najbolje reagirati) te rad na stvarima u našem životu koje utječu na naše misli i osjećaje (odnos s obitelji i bližnjima, prijateljima, kako provodimo naše vrijeme).

Briga o mentalnom zdravlju uključuje i brigu o nama kada se osjećamo loše, uzrujani smo ili tužni i radimo stvari koje nam pomažu da se osjećamo bolje ili razgovaramo s osobom u koju imamo povjerenje.

Osoba koja je dobrog mentalnog zdravlja je zadovoljna, pozitivna, sposobna zasnovati obitelj i biti sretna u obitelji, prihvaća druge ljude, sposobna je stvarati i održavati prijateljstva, produktivna je na radnom mjestu i dobro se nosi sa životnim nedaćama i stresovima.

Mentalne bolesti i poremećaji pojavljuju se u svim kulturama i u svakoj životnoj dobi te utječu i na tjelesno zdravlje ljudi koji od njih boluju.

Osobe poremećenog mentalnog zdravlja često su preplašene, očajne, zbunjene i izuzetno im je potrebna pomoć i podrška od strane najbližih, a također i od strane društva. Osobe s mentalnim poremećajima često su negativno obilježene i odbačene.

Problemi mentalnog zdravlja pridonose visokim društvenim troškovima, dugotrajnoj onesposobljenosti, povećanoj smrtnosti i velikim ljudskim patnjama.

Jedna od četiri osobe u Europi barem jednom u životu ima smetnje duševnog zdravlja, a puno ih je više koji su ovim problemima zahvaćeni neizravno, stoga je nužno povećati znanje javnosti o ovim pitanjima. Informiranje javnosti i programi podizanja svijesti značajni su za promociju mentalnog zdravlja i zdravog načina života, povećanje znanja o rizičnim čimbenicima i čestim simptomima, destigmatizaciju duševnih poremećaja i promociju ranog traženja pomoći.

Prema podacima Službe za epidemiologiju kroničnih zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo skupina duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja na sedmom je mjestu u ukupnim hospitalizacijama u Hrvatskoj 2009. godine s udjelom od 7,4%. Međutim, prema broju hospitalizacija u radnoaktivnoj dobi (20-59 godina) nalazi se na drugom mjestu (13,5%) odmah iza tumora (14,9%).  Prema  broju korištenih dana bolničkog liječenja duševni se poremećaji nalaze na prvom mjestu, s udjelom od 23,1%, u ukupnom broju dana bolničkog liječenja. To praktički znači da se u Hrvatskoj svaki 4. ili 5. dan bolničkog liječenja koristio za skupinu duševnih poremećaja.

Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije bavi se onim dijelom mentalnog zdravlja koje je usmjereno na prevenciju, na rano otkrivanje i što ranije učinkovito saniranje mentalnih problema; provodi sustavne aktivnosti s ciljem pomoći rizičnoj populaciji, oboljelima koji se susreću s navedenim problemima, te sa savjetodavnim radom i podrškom njihovim obiteljima. Rad se provodi s osobama svih životnih dobi, koje imaju poteškoće u funkcioniranju u svojim obiteljima , na radnom mjestu ili u kontaktima s okolinom.

Rad s ovisnicima i konzumentima opojnih droga uključuje dijagnostiku, farmakoterapiju i kontrolu apstinencije te nadzor nad provođenjem specifične medikamentozne terapije.

Uz terapijski i savjetodavni rad obavlja se i testiranje na prisustvo droga u urinu kod ovisnika i konzumenata u tretmanu. Također se radi na pripremi ovisnika na odlazak u terapijske zajednice te resocijalizaciji ovisnika o opojnim drogama.

Tijekom 2010. u tretmanu je bila 321 osoba, a evidentirano je 1836 dolazaka.Savjetovališni rad podijeljen je na 3 razine. Individualni savjetovališni tretman je usmjeren na podizanje razine znanja o problemima mentalnog zdravlja motiviranje za daljnji tretman. Rad na modifikaciji ponašanja ima za cilj promjenu ponašanja s usvajanjem zdravih obrazaca ponašanja, razvijanje samopoštovanja, rad na promjeni stavova, razvijanje sposobnosti kvalitetnije komunikacije i usvajanje konstruktivnih načina rješavanja sadašnjih i budućih problema. Obiteljsko savjetovanje ima za cilj uključivanje članova obitelji u rješavanje problema mentalnog zdravlja.

Individualnih savjetovališnih tretmana bilo je 474, rada na modifikaciji ponašanja 414, obiteljskih savjetovanja 267, ambulantnih psihijatrijskih obrada 261, psihoterapija ponašanja 223, obiteljskih psihoterapija 52 .

U toku radnog vremena otvorena je mogućnost telefonskog savjetovanja gdje mladi, njihovi roditelji te sve druge osobe mogu tražiti savjet, uputu ili bilo koju drugu informaciju vezanu uz probleme mentalnog zdravlja ili ovisnosti.

Tako je u 2010. godini bilo evidentirano 269 savjeta putem telefona mladima, ovisnicima ili članovima njihovih obitelji.

Dolazak u Djelatnost je dobrovoljan, bez uputnice, a korisnici usluga se javljaju samoinicijativno ili su upućeni od obitelji, prijatelja, škola, liječnika, centara za socijalnu skrb te po odluci suda i državnog odvjetništva.

Radno vrijeme: radimo svaki dan u prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima

Telefon: 040/314-400,   fax 040/314-401


Uloga i značaj psihologa u Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

            Uloga psihologa u predstavljenoj djelatnosti u najvećem segmentu se odnosi na provođenje preventivnih akcija u koje , u suradnji s drugim istitucijama i drugim djelatnostima našeg Zavoda, uključujemo različite dobne skupine - od predškolske do odrasle dobi, od uključenja pojedinaca do obitelji. Neke aktivnosti su zaživjele, primjerice projekt koji se provodi u dječjim vrtićima u međimurskim gradovima - "Pričaonica". U cilju unapređenja funkcija obitelji psiholog je uključen u edukacije koje se odnose na odgovorno roditeljstvo; također i u edukaciju udomitelja u Centru za socijalnu skrb Čakovec. U pripremi su projekti koje se odnose na pomoć adolescentima u odrastanju, zatim rad u zajednici s rizičnim obiteljima, i savjetovalište za teškoće proizašle iz ovisnosti o  alkoholu.

            Nije zanemariva uloga psihologa u individualnom radu s djecom i osobama koje su se radi niza negativnih okolnosti (zbog bolesti, izloženosti nasilju...) našle u nepovoljnoj poziciji. Raspon mogućih intervencija je širok, od savjetovanja, psihoterapija i educiranja, do psihodijagnostike. Kako je već ranije rečeno, ostvaruje se suradnja s drugim djelatnostima Zavoda i drugim instiucijama i službama koje prepoznaju odralse osobe i djecu koji su se našle u kriznim životnim situacijama u kojima se ne snalaze.  Težište individualnog rada usmjereno je na školsku populaciju a problemi s kojima najčešće dolaze odnose se na agresivnost, anksiozno-depresivne simptome, školski neuspjeh, teža prilagodba među vršnjacima. Rjeđe se javljaju roditelji predškolske djece.

Fotografije uz članak:
Vezani sadržaj:

Besplatni info telefoni za nacionalne programe

Rak grlića maternice i rak dojke

Rak debelog crijeva

0800-200-080

Djelatnosti
Školska medicina 040 312 157
Mikrobiološki laboratorij 040 310 336
Epidemiologija 040 310 337
Javno zdravstvo 040 386 839
Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja,
prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti
040 314 400
Računovodstvo 040 386 825
Ravnateljstvo 040 311 790
KONTAKT

Ivana Gorana Kovačića 1E,
40 000 Čakovec

Tel/Fax: 040/310-338
E-mail: info->zzjz-ck|hr

Kontaktirajte nas online